image1

Nedovršeni milenij -

Od II. splitskog crkvenog sabora do završetka Velikoga rata

Udruga studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ tijekom prve polovice prosinca 2018. godine organizirala je obilježavanje dviju obljetnica značajnih za lokalnu i nacionalnu povijest. Riječ je o održavanju II. splitskog crkvenog sabora (928.), odnosno kraju I. svjetskog rata (1918.). Program se održavao na više gradskih lokacija pod zajedničkim naslovom: „NEDOVRŠENI MILENIJ – OD II. SPLITSKOG CRKVENOG SABORA DO ZAVRŠETKA VELIKOGA RATA“, a spojio je raznovrsne teme od povijesnog pub kviza, preko gradske ture s prezentacijom najznačajnijih lokaliteta vezanih uz ova dva značajna povijesna događaja do posjeta vrlo zanimljivoj izložbi „Istočni Jadran i Bizant“ u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika. Osim toga, u Klubu Zoni je, zahvaljujući „Djevojkama koje čitaju“, održana i redovna Književna čajanka s temom „Zbogom oružje“ – nezaobilaznim antiratnim romanom Ernesta Hemingwaya.

Sam program predstavljao je nastavak već održanih manifestacija posvećenih obljetnicama održavanja I. splitskog crkvenog sabora odnosno početka I. svjetskog rata, a koje je Udruga organizirala 2014./2015. godine u okviru projekta „Povijesno sjećanje“. Za razliku od dosadašnjih obilježavanja u organizaciji ovog događaja sudjelovali su isključivo bivše studentice i studenti povijesti, ali i drugih humanističkih smjerova, koji su svojom aktivnošću nastojali dati doprinos aktualnom djelovanju Udruge, iako su već „miljama daleko“ od studentskih klupa. Manifestacija je započela 3. prosinca povijesnim kvizom, koji se održao u Marvlvs Library Jazz Baru, gdje je ljubaznošću domaćina gospodina Tina Bojanića (Agustin Elias Jijena Sanchez) Udruga već imala priliku organizirati dva povijesno-književna pub-kviza: o periodu i djelima Marka Marulića odnosno Luke Botića. Pitanja (koja su se odnosila na period I. svjetskog rata kao i na razdoblje vladavine Trpimirovića) sastavili su i ovom prilikom kviz vodili kolege Darko Pušeljić i Marin Stolica. Slijedila je gradska tura uz stručno vodstvo kolege Deana Mršića, autentično „obogaćena“ sudjelovanjem povijesne postrojbe „Praetoriani Croatorum“ – prigodno uniformirane u ranosrednjovjekovne odore starohrvatskog perioda. Za razliku od kišovite kvizaške večeri vođenje je započelo u sunčano jesensko jutro 5. prosinca, počevši od Grgura Ninskog i Zlatnih vrata, preko Peristila i krstionice sv. Ivana sve do Ulice kralja Tomislava, koja danas prolazi samim središtem splitske gradske jezgre. Prvi tjedan obilježavanja uspješno je okončan 6. prosinca skupnim (i besplatnim) posjetom izložbi „Istočni Jadran i Bizant“, koju je inače moguće posjetiti u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika sve do kraja siječnja 2019. godine.

Sljedeći događaj u okviru ove manifestacije bila je Književna čajanka, koju već nekoliko godina (zajedno s „Djevojkama koje čitaju“) redovito organizira kolegica Ivana Bartulović. Uz dinamično moderiranje Lukrecije Perišić okupljeni „kružok“ je, uživajući u čaju i kolačićima, aktivno raspravljao o liku i djelu Ernesta Hemingwaya, osobito s obzirom na onaj dio njegova književnog (i životnog) opusa koji se odnosi na I. svjetski rat – roman „Zbogom oružje“, što je ujedno bila i glavna tema Književne čajanke održane u Klub Zoni 11. prosinca – posljednje u nizu tijekom 2018. godine. Naposljetku, program obilježavanja je okončan nezaobilaznim ciklusom izlaganja, koji se ovom prilikom održao u prostorijama Sveučilišne knjižnice u Splitu 13. i 14. prosinca. U prvom dijelu ciklusa izložene su teme koje se odnose na period kraja Prvog svjetskog rata i poraća (Mate Božić: „Zemaljski grbovi i vojno znakovlje hrvatskih jedinica“; Dujo Boban: „Hrvatski vojnici na jugoistočnom bojištu u I. svjetskom ratu“; Marin Pelaić: „Glavna politička zbivanja u Splitu za vrijeme hrvatsko-talijanskih pregovora na Pariškoj mirovnoj konferenciji 1918. – 1920.“; Josip Bodrožić-Selak: „Obilježavanje tisućgodišnjice Hrvatskog Kraljevstva u Splitu 1925.“), dok su se izlaganja drugog dijela ciklusa uglavnom odnosila na starohrvatsko razdoblje od početka IX. do kraja XI. stoljeća (Dean Mršić: „O naslovu primasa Dalmacije i Hrvatske“; Matea Mihaljević Jurković: „Svakodnevni život u vrijeme Trpimirovića“; Mate Božić: „Pojava, rasprostranjenost i značenje hrvatskog imena tijekom ranoga srednjeg vijeka“).

autor: Mate Božić 

foto: Udruga studenata povijesti "Toma Arhiđakon"

© 2019.  Udruga studenata povijesti "Toma Arhiđakon" - ISHA Split. Sva prava pridržana.                  Webmaster: Martina Bašić, mag.ing.comp.