image1

Udruga studenata povijesti „Toma Arhiđakon“

Adresa: Put iza nove bolnice 10c, 21 000 Split  

 

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske

Adresa: Donje Svetice 38, 10 000 Zagreb

 

Predmet: Prijedlozi za poboljšanje uvjeta studiranja povijesti u Republici Hrvatskoj kao rezultat konferencije Drugi okrugli stol studija povijesti u Republici Hrvatskoj

 

Poštovana buduća gospođo ministrice/gospodine ministre,

vjerujem da puni elana prihvaćate svoju novu funkciju, spremni na reforme kojima ćete poboljšati uvjete studiranja u Republici Hrvatskoj nakon kojih će i kvaliteta obrazovanja sigurno biti puno bolja. Pomažući nama studentima, omogućujete i bolju budućnost našoj domovini.

Tim Vam se povodom i obraćam, u ime Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ koja okuplja studente povijesti na Filozofskom fakultetu u Splitu. Naša je Udruga 28. – 31. listopada 2015. godine na Filozofskom fakultetu u Splitu organizirala konferenciju pod nazivom Drugi okrugli stol studija povijesti u Republici Hrvatskoj. Na njoj su (uz nas organizatore) sudjelovali kolege s još šest hrvatskih fakulteta na kojima djeluje Odsjek za povijest: Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Filozofskog fakulteta u Osijeku, Filozofskog fakulteta u Rijeci, Filozofskog fakulteta u Puli te Filozofskog fakulteta u Zadru.

Na konferenciji smo razgovarali i raspravljali o uvjetima studiranja na našim matičnim fakultetima. Ta je tema obuhvatila: lokaciju/e fakulteta, blizinu studentskih menzi, odnose i komunikaciju s profesorima, aktivnost u studentskim udrugama, mogućnost objavljivanja studentskih radova (povijesne tematike) u stručnim časopisima, važnost terenske nastave za studij povijesti, posjete kulturnim institucijama te praksu u istima (arhivi, muzeji), važnost studija povijesti za lokalnu zajednicu (grad, općinu, županiju) te nesrazmjer teorije i prakse na profesorskom usmjerenju studija povijesti. Još jedna od tema bila je i mogućnost razmjene studenata na razini Republike Hrvatske te mogućnost organiziranih posjeta studenata i profesora jednoga fakulteta/odsjeka drugom.

Neke je od poboljšanja moguće riješiti samo na lokalnoj razini, fakulteta, a ovdje ćemo navesti koje. Filozofski fakultet u Splitu boluje od nedostatka prostora i vlastite zgrade čime su studenti zakinuti za neophodne elemente poput čitaonice i informatičke učionice pa čak i menze. Na Fakultetu ne postoji niti printarnica. Jedina koja je donedavno postojala, zatvorena je. Nedavno je Fakultet proslavio desetogodišnjicu postojanja, nažalost još uvijek ne u svojoj zgradi. Ono čime se zaista možemo pohvaliti na Odsjeku za povijest jesu odnosi između studenata i profesora koji su uvijek puni razumijevanja za nas te su nam dali punu podršku u ostvarenju ovog projekta.

Filozofski Fakultet u Rijeci nedavno je preseljen na kampus čime su sve potrebe studenata zadovoljene, barem što se tiče infrastrukture. Međutim, problemi nastaju prilikom jakih udara bure kojima je zgrada izložena. Filozofski fakultet u Rijeci zaostaje za drugim odsjecima zbog nedovoljnog broja profesora, a zaposleni profesori nisu s područja Rijeke. Većina ih je tek nekolicinu dana na fakultetu kada su zauzeti svojim predavanjima. Zbog velikog broja udruga koje djeluju pri navedenom fakultetu, on nije u mogućnosti pokriti troškove svih njihovih projekata.

Filozofski fakultet u Puli smješten je u zgradi Sveučilišta Jurja Dobrile tako da dijeli zgradu s Ekonomskim fakultetom. Problemi na Odsjeku za povijest nastali su zbog ograničenog broja studenata po kolegijima, kako izbornima, tako i obaveznima. Tako da se događaju situacije u kojima studenti pohađaju nastavu, a zbog spore procedure, nije riješen status kolegija studenata.

S obzirom na broj studenata u Zadru, kolege s Filozofskog fakulteta skrenule su nam pozornost na nedovoljan broj soba u domovima. Što se tiče samog Filozofskog fakulteta, u knjižnicama često nedostaje stručne literature.

Filozofski fakultet u Osijeku ima zadane dvopredmetne kombinacije čime se unaprijed onemogućuje proizvoljnost kombiniranja studijskih grupa.

Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu nisu dobro prometno povezani, a trenutno se nastoji smanjiti broj vanjskih suradnika pa su profesori preopterećeni.

Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu problemi nastaju zbog toga što ne djeluju svi odsjeci po principu 3+2, već neki i po 4+1. U kombinaciji istih, dolazi do problema oko upisanih ECTS bodova pri čemu je moguće istovremeno biti student preddiplomskog i diplomskog studija.

No, postoje određene činjenice koje je potrebno riješiti tj. moguće ih je poboljšati na nacionalnoj razini i to ne samo kod studenata povijesti. Uz malo dobre volje i nekoliko dobrih zakona, moguće je dignuti nivo studentske prehrane na veću razinu na način na koji je to riješeno u susjednoj Republici Sloveniji. Tamo studenti mogu jesti u bilo kojem restoranu po studentskoj cijeni. I to odlično funkcionira jer svi profitiraju, i državni proračun, i restorani, a i studenti. S obzirom na to da imamo iksice, bilo bi odlično da one funkcioniraju ne samo u menzama, već i u različitim trgovinama. Tim postupkom uvelike biste poboljšali standard hrvatskih studenata. Tako bi studenti svoj novac trošili ne samo na nužne životne potrepštine, već bi bili u mogućnosti kupiti i veći dio literature za fakultet.

Nadalje, kako bi ostvarili većinu svojih studentskih projekata, studenti se obraćaju studentskim zborovima matičnih fakulteta. Studentski zborovi različitih fakulteta uvelike se razlikuju svojim primanjima koja djelomice ovise i o studentskim upisninama. Tako fakulteti humanističkih usmjerenja imaju znatno manje novaca od fakulteta tehničkih usmjerenja. Povećanjem budžeta studentskim zborovima fakulteta humanističkih usmjerenja, povećali biste mogućnost financiranja studentskih projekata (poput ovoga).

Također, na  konferenciji smo se složili o potrebi međufakultetske studentske razmjene na razini Hrvatske, slične onoj koja postoji na europskoj razini (Erasmus, Ceepus, Erasmus Mundus...). Na taj način omogućili biste bolju mobilnost studenata, upoznavanje s ostalim sveučilištima i drugim dijelovima Hrvatske.

U konačnici, zašto ne bi bilo moguće da se barem jednom godišnje studenti i profesori jednog Odsjeka za povijest posjećuju drugi? Takva praksa uobičajena je u drugim europskim zemljama pa i kod nekih od nas. Primjerice, Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu posjećuje Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Ljubljani, a Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu svake godine posjećuje Odjel za povijest Filozofskog fakulteta u Zadru.

U nadi da ćete izdvojiti Vaše dragocjeno vrijeme kako biste ovo pročitali te da ćete odlučiti na poduzimanje nekih poteza za poboljšanje kvalitete studiranja u Republici Hrvatskoj uvažavajući ovdje navedene prijedloge te da ćete nastojati popraviti nedostatke, srdačno Vas pozdravljam i unaprijed zahvaljujem!

Anamarija Bašić,

predsjednica Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“

© 2019.  Udruga studenata povijesti "Toma Arhiđakon" - ISHA Split. Sva prava pridržana.                  Webmaster: Martina Bašić, mag.ing.comp.