image1

Propast Ilirskih pokrajina 1814. - Noć muzeja 2014. godine

Upravo na datum kada je austrijska vojska 1814. godine zauzela Dubrovnik, čime su Ilirske pokrajine na tlu Hrvatske konačno i nepovratno prestale postojati, u prostorijama Sveučilišne knjižnice u Splitu u organizaciji Udruge studenata povijesti “Toma Arhiđakon” 28. siječnja 2014. godine održan je ciklus studentskih izlaganja povodom 200. obljetnice propasti Ilirskih pokrajina, koji je uključivao sljedeće teme: “Dalmatinski ilirizmi” (Mate Božić), “Francuske reforme u Dalmaciji” (Ivan Rak), “Sukobi na Jadranskom moru tijekom napoleonskih ratova”, “Pomorstvo u Dalmaciji u vrijeme francuske uprave” (Jelena Milašinović) i “Život Splita u prvoj polovici 19. stoljeća” (Matea Mihaljević Jurković).

Na taj su način studentice i studenti publici predstavili kratkotrajno, ali vrlo značajno, razdoblje francuske vladavine u Dalmaciji počevši od 1805. godine i mira u Požunu kojim je austrijski car Napoleonu ustupio nekadašnje mletačke posjede na istočnoj obali Jadrana, preko osnutka Ilirskih pokrajina 1809. godine pa sve do pada Napoleonove moći nakon Bitke kod Leipziga 1813. i konačne propasti Ilirskih pokrajina 1814. godine, što je uskoro potvrđeno i Bečkim kongresom 1815. godine.

Francuska je uprava u Dalmaciji predstavljala oštar rez u odnosu na dotadašnje ustaljene društvene i ekonomske odnose, što je vidljivo već u samom izboru naziva Ilirskih pokrajina, koje čuvaju uspomenu na nekadašnju rimsku provinciju Ilirik koja se, nakon propasti Rimskog Carstva sredinom V. stoljeća, ponovno, početkom XIX stoljeća, našla u jednom drugom carstvu – naime Napoleonovu Francuskom Carstvu. U izlaganju pod naslovom “Dalmatinski ilirizmi” upravo je tematiziran zanimljiv način na koji se drevno antičko ilirsko ime sačuvalo i, mijenjajući svoj smisao i sadržaj, prenijelo iz antike u razdoblje novog vijeka na početku XIX. stoljeća. Publika je nešto više o načinu na koji su francuske vlasti u Dalmaciji pokušale primijeniti revolucionarne zamisli građanskog društva imala priliku čuti u okviru izlaganja “Francuske reforme u Dalmaciji”. Osobito važan aspekt tadašnjih povijesnih prilika, naime žestoki sukob između europske kontinentalne velesile Francuske s jedne i pomorske velesile Velike Britanije s druge strane predstavljen je u izlaganju “Sukobi na Jadranskom moru tijekom napoleonskih ratova”, dok je gospodarski aspekt dalmatinskog pomorstva iscrpno analiziran u okviru izlaganja pod naslovom “Pomorstvo u Dalmaciji u vrijeme francuske uprave”. Konačno, vrlo važan segment za sveobuhvatno razumijevanje povijesnog razdoblja koje je predstavljeno upravo je povijest svakodnevice, o čemu je bilo riječi u izlaganju “Život Splita u prvoj polovici 19. stoljeća”.  Na taj je način pružena cjelovita slika Dalmacije u okviru Ilirskih pokrajina početkom XIX. stoljeća počevši od ideoloških, preko administrativnih, sve do vojnih te gospodarskih i socijalnih aspekata. Uzevši u cjelini može se reći da je upravo ovo povijesno razdoblje na neki način najavilo duboke promjene koje će zahvatiti dalmatinsko društvo tijekom druge polovice XIX. stoljeća.

Osim toga, navedeni ciklus studentskih izlaganja bio je izvrsno uklopljen u akciju volontiranja studentica i studenata gotovo svih sastavnica Sveučilišta u Splitu tijekom Noći muzeja 2014. (31. siječnja – 1. veljače) koju je također pokrenula Udruga studenata povijesti “Toma Arhiđakon” uz Udrugu “Studenti za studente Split”. Na taj je način volontiranje organizirano u nekoliko splitskih muzeja, naime: Muzeju športa – Kući slave splitskog športa, Hrvatskom pomorskom muzeju, Muzeju grada Splita, Etnografskom muzeju i Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika. Zahvaljujući susretljivosti i razumijevanju ravnateljica i ravnatelja splitskih muzeja volontiranje je na taj način popraćeno i izlaganjem pojedinih tema iz ciklusa studentskih izlaganja u autentičnom okruženju muzejskog prostora, kao što su “Pomorstvo u Dalmaciji u vrijeme francuske uprave”, kolegice Jelene Milašinović u Hrvatskom pomorskom muzeju, te “Život Splita u prvoj polovici 19. stoljeća” koju je predstavila kolegica Matea Mihaljević Jurković u Etnografskom muzeju. Osim mogućnosti prezentiranja navedenog povijesnog razdoblja daleko širem krugu publike akcija volontiranja tijekom Noći muzeja 2014. članicama i članovima Udruge pružila je i jedinstvenu mogućnost upoznavanja s muzejskim prostorom kao i sa samim posjetiteljima, te u svakom slučaju predstavlja vrlo zanimljivo i vrijedno iskustvo.

foto: Udruga studenata povijesti "Toma Arhiđakon" - ISHA Split

© 2019.  Udruga studenata povijesti "Toma Arhiđakon" - ISHA Split. Sva prava pridržana.                  Webmaster: Martina Bašić, mag.ing.comp.