image1

Udruga "Toma Arhiđakon" i Lacerta: Posjet marjanskim crkvicama i botaničkom vrtu

Subota jutro, 11. siječnja 2014. godine. Ne baš perspektivan dan za jednog studenta ili studenticu. Ili? U 10 sati ujutro kod prve vidilice okupio se zavidan broj ljudi, a svi s jednim ciljem – da saznaju nešto o povijesti brda koje simbolizira Split. Udruga studenata povijesti "Toma Arhiđakon" i Udruga studenata biologije i kemije Lacerta organizirali su obilazak marjanskih crkvica te botaničkog vrta uz stručno vodstvo profesora s Filozofskog i Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. Voditelj botaničkog vrta i profesor na PMF-u, Mirko Ruščić, ukratko nam je rekao nešto o nastanku brda, biljnim vrstama koje tamo obitavaju i slično. Marjan je Park šumom proglašen 1964. godine, a Splićani ga vole otkad je Splita. Tonija Andrić i Ivan Basić, profesori povijesti na FFST-u i stručnjaci za srednjovjekovlje, proveli su zainteresirane kroz povijest Marjana i crkvica koje se po njemu kriju. Inače, prve informacije o Marjanu sežu u prapovijest, a kroz stoljeća je mijenjao imena. Splitski statut iz 1312. godine čak regulira sječu drveća na Marjanu, a to sve ukazuje na činjenicu da je Splićanima oduvijek bilo stalo. Da ne duljimo previše, popričali smo s Matom Božićem, predsjednikom Udruge "Toma Arhiđakon".

S4S: Mate, kako ste došli na ideju da ovo organizirate?

Na ideju organiziranja posjeta marjanskim crkvicama i botaničkom vrtu na Marjanu došli smo potaknuti vijestima o sudbini groba pjesnika Luke Botića, koji je rođen u Splitu 1830., a pokopan je u Đakovu 1863. godine. Naime, upravo tijekom 2013. godine, dakle u godini u kojoj se obilježavala 150. godišnjica Botićeve smrti postalo je upitno je li uopće poznato gdje se zapravo nalaze kosti ovog vrlo značajnog, ali i danas pomalo zaboravljenog, splitskog pjesnika koji je neke od svojih najljepših stihova posvetio upravo Marjanu. Na sreću, uzbuna se pokazala nepotrebnom, budući da posmrtni ostatci Luke Botića još i danas leže upravo u Đakovu, u grobnici od posebnog značaja, o kojoj grad Đakovo vodi i osobitu brigu. Međutim, iako pjesnik nije pokopan u rodnom Splitu, za Split ga i danas osobito veže Marjan koji je opjevao, a Botićevi stihovi se i danas nalaze uklesani na ploči postavljenoj na južnim padinama Marjana, dok je na prvom od marjanskih vrhova i sam Meštrovićev spomenik Luki Botiću otkriven još 1901. godine. Budući da je Marjan kao tradicionalno okupljalište Splićanki i Splićana mjesto bogate povijesno-umjetničke i biološke baštine, s Udrugom studenata biologije i kemije “Lacerta”, osmislili smo organiziranje posjeta ne samo marjanskim crkvicama, nego i botaničkom vrtu na Marjanu, kako bi svim zainteresiranima predstavili vrijednosti koje Marjan krije u svojim njedrima, a koje je opjevao i sam Luka Botić prije više od 150 godina.

S4S: Jesi li zadovoljni brojem ljudi koji su se danas pojavili?

Moram istaknuti da je odaziv ne samo splitskih studentica i studenata, nego i zaljubljenika u Marjan svih generacija, bio iznad svih očekivanja, što mi je izuzetno drago. Veliki broj sudionica i sudionika ovog siječanjskog posjeta Marjanu, ukazuje da je naš zajednički pristup skladnog uklapanja više različitih područja kao što su povijest, povijest umjetnosti i biologija, u jedinstveni okvir Marjana kao mjesta rekreacije i odmaka od gradske vreve doista urodio plodom i izuzetnim interesom. U tom bih smislu iskoristio priliku i zahvalio svima koji su sudjelovali u ovom posjetu Marjanu. Zatim bih se zahvalio profesorici Toniji Andrić te profesorima Ivanu Basiću i Mirku Ruščiću koji su se odazvali našem pozivu i kroz zanimljiva izlaganja predstavili povijesno-umjetničku i biološku vrijednost i jedinstvenost Marjana, kao i Društvu za zaštitu i unaprjeđenje Marjana “Marjan” koje nam je ukazalo svoje gostoprimstvo i također sudjelovalo u organizaciji ovog jedinstvenog posjeta marjanskim crkvicama i botaničkom vrtu.

S4S: Što sljedeće planirate?

Budući da smo prilikom ovog posjeta posjetili Sv. Nikolu, Gospu od Betlema i Sv. Jeru dosta marjanskih crkvica je ipak ostalo neposjećeno te je sljedeća aktivnost Udruge studenata povijesti “Toma Arhiđakon” svakako do kraja siječnja, ako nas lijepo vrijeme bude i dalje pratilo, nastaviti s posjetom Marjanu, u okviru kojeg ćemo nastojati uključiti još neke aspekte upoznavanja Marjana kao cjeline, naravno na zadovoljstvo svih zainteresiranih. Osim toga, krajem mjeseca bliži se i obilježavanje 200. godina od propasti Ilirskih pokrajina. Taj važan događaj ćemo obilježiti programom koji uključuje ciklus studentskih izlaganja u Sveučilišnoj knjižnici 28. siječnja te volontiranje u Noći muzeja 31. siječnja, tijekom kojeg ćemo svim zainteresiranim posjetiteljicama i posjetiteljima splitskih muzeja, kao što su Hrvatski pomorski muzej, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Etnografski muzej i Muzej grada Splita, nastojati predstaviti zanimljive teme iz razdoblja francuske vlasti na istočnoj obali Jadrana s početka XIX. stoljeća. Iskoristio bih priliku da pozovem sve zainteresirane ljubitelje povijesti na volontiranje tijekom Noći muzeja s Udrugom studenata povijesti “Toma Arhiđakon”, kako bismo zajednički predstavili jedan vrlo zanimljiv djelić povijesti i tako, na zadovoljstvo svih, na trenutak oživjeli događaje burne prošlosti od prije više od dva stoljeća.

Zahvaljujemo Mati, a Vama, dragi studenti, preporučujemo da pratite ovakve i događaje slične ovima, sigurni smo da nećete požaliti.

izvor: S4S PORTAL: "Udruge Toma Arhiđakon i Lacerta: Posjet marjanskim crkvicama i botaničkom vrtu"

O našem posjetu Marjanu pisao je i web portal slobodnadalmacija.hr: "Šetnjom spojili sve crkvice: Marjan kao kulturno dobro još uvijek nije trajno zaštićen"

foto: Udruga studenata povijesti "Toma Arhiđakon" - ISHA Split

© 2017.  Udruga studenata povijesti "Toma Arhiđakon" - ISHA Split. Sva prava pridržana.                  Webmaster: Martina Bašić, mag.ing.comp.