image1

Stručni skup "Turizam - stopama arheologije"

U malom amfiteatru Ekonomskog fakulteta u Splitu, 28. studenog 2013. održao se I. stručni skup o arheološkom turizmu pod nazivom „Turizam – stopama arheologije“. Skup su zajednički realizirali Ekonomski fakultet u Splitu i Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije. Idejni začetnik ovog skupa, a ujedno i jedan od organizatora, je Lino Ursić, dok ostatak organizacijskog odbora čine Lidija Petrić, Maja Fredotović, Joško Stella i Diana Mijačika.

Skup su u pozdravnom govoru otvorili župan Splitko-dalmatinski Zlatko Ževrnja, dekan Ekonomskog fakulteta Željko Garača i Lidija Petrić. Nakon pozdravnog govora mr. sc. Sanjin Mihelić, koji je uz Linu Ursića bio jedan od moderatora skupa, krenuo je sa predavanjem „Pojam Arheološkog turizma i njegov značaj u unapređenju turizma na određenom destinacijskom području/primjer itinerara na nacionalnom nivou – Putovima neandertalaca“ u kojem je iznio teorijske osnove arheološkog turizma na primjeru Muzeja krapinskih neandertalaca.

Izlaganje je preuzeo Lino Ursić (čiji intervju donosimo u ovom članku) s temom o arheološkom turizmu na primjerima Hadrijanovog zida i Karnuntuma. Marko Popović iz udruge Aureus Unicornus održao je zanimljivo izlaganje o ulozi oživljene povijesti i eksperimentalne arheologije u promidžbi arheološkog turizma.

Nakon kratke stanke u kojoj su se posjetitelji skupa mogli okrijepiti, te porazgovarati sa sudionicima skupa, skup se nastavio s predavanjem gospođe Anastazije Magaš Mesić iz Ministarstva kulture koja nam je predstavila projekt obnove Maškovića hana koji treba poslužiti kao poticaj za gospodarski razvoj Vrane. Skup je zatvorio dr. sc. Miroslav Katić s izlaganjem „Arheološki park – turistička perspektiva Salone“.

U nastavku Vam donosimo razgovor s Linom Ursićem, pokretačem skupa "Turizam - stopama arheologije"

Prvi hrvatski stručni skup o arheološkom turizmu, održan u Splitu u organizaciji Ekonomskog fakulteta i Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije, bio je povod za razgovor s gospodinom Linom Ursićem, pokretačem ovog izuzetno značajnog skupa, koji je otvorio široke perspektive i nagovijestio nove mogućnosti razvoja arheološkog turizma u Hrvatskoj.

Gospodin Lino Ursić je osoba u kojoj su se prije svega spojile ljubav prema povijesti i ljubav prema arheologiji, uz želju i nastojanje prezentiranja kulturno-povijesnog naslijeđa upravo kroz turizam. U profesionalnom smislu posvetio se marketing menadžmentu, osobito u turizmu, te je kao magistar ekonomskih znanosti završio specijalistički studij poslovne ekonomije usmjeren upravo na arheološki turizam s magistarskim radom na temu marketinškog pristupa turističkoj valorizaciji rimskog povijesnog naslijeđa u zagorskom dijelu Splitsko-dalmatinske županije u okviru tematske cjeline rimske cestovne i vojne infrastrukture na prostoru Dalmatinske zagore. Rad predstavlja dio projekta posvećenog rimskim cestama na prostoru Dalmatinske zagore SDŽ, a nastao je pod okriljem turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije, odnosno inicijative njenog direktora Joška Stelle u suradnji s Institutom za turizam u Zagrebu, s ciljem oživljavanja Dalmatinske zagore upravo kroz arheološki turizam.

U okviru našeg razgovora prvo pitanje koje se postavlja je kako se uopće pojavila ideja o održavanju prvog stručnog skupa o arheološkom turizmu u Hrvatskoj i kako je ideja konačno ostvarena. Ursić ističe da Hrvatska nije prepoznata u svjetskim okvirima kao destinacija arheološkog turizma. Naime, zemlje mediteranskog bazena u kojem živimo, izuzimajući aktualne krize (“arapsko proljeće”, kriza u Grčkoj…itd.) većim dijelom strategiju razvoja turizma na državnoj razini, npr. kad je riječ o Grčkoj, Egiptu, Turskoj, vežu upravo uz arheološki turizam. Primjerice, u samoj Turskoj veći dio turističke ponude vezan je upravo uz povijesne – arheološke lokalitete kao što su: Troja, Efez, Istambul, hetitsko i bizantsko naslijeđe itd.

Stoga se potreba za održavanjem prvog hrvatskog stručnog skupa o arheološkom turizmu pokazala nužnom kako bi se javnost u Hrvatskoj upoznala s pojmom i vrijednošću arheološkog turizma. Ursić ističe kako je vrlo bitno da razvoj arheološkog turizma u svakom slučaju bude usklađen s održivim razvojem turizma. U samom konceptu organizacije skupa nezaobilaznu pomoć je pružio Sanjin Mihelić, koji djeluje pri Arheološkom muzeju u Zagrebu, a ogromnu podršku u realizaciji pružio je Ekonomski fakultet u Splitu na čelu s dekanom Željkom Garačom, profesoricom Lidijom Petrić i prodekanicom Majom Fredotović te Turističkom zajednicom Splitsko-dalmatinske županije na čelu s direktorom Joškom Stellom. Što se tiče odjeka skupa, može se reći da su sada konačno otvorena vrata za održavanje sljedećeg skupa na temu Arheološkog turizma u Splitu tijekom 2014. godine koji će biti usmjeren većim dijelom prema destinacijskom menadžmentu vezanom uz turističku valorizaciju arheoloških lokaliteta – krajobraza. Osim toga, bitno je istaknuti da je Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije već odlučila sufinancirati određene itinerere turističkih agencija koje će promovirati arheološki turizam na području same županije, što je jedinstveni primjer u cijeloj Hrvatskoj.

Pitanje koje se dalje postavlja je kakva je uloga i mjesto Splitsko-dalmatinske županije te koji su pravci, mogućnosti i perspektive daljnjeg razvoja arheološkog turizma u hrvatskim okvirima. Ursić ističe da je Splitsko-dalmatinska županija prva u Hrvatskoj donijela strategiju kulturnog turizma, upravo prema naputcima donesenim na nacionalnom nivou u okviru strategije koju je izradio Institut za turizam. Primjer koji valja slijediti je Istarska županija, koja je u razvoju arheološkog turizma jako puno odmakla, pri čemu nezaobilaznu ulogu ima Arheološki muzej Istre u Puli. Ipak, treba istaknuti da u cijeloj Hrvatskoj danas nema niti jedan jedini registrirani arheološki park. Najbliži pojmu arheološkog parka je lokalitet rimske Andautonije u okolici Zagreba, koji predstavlja pozitivan primjer kojemu Arheološki muzej u Zagrebu kao znanstvena institucija pruža vjerodostojnost i legitimitet. Govoreći o Splitu u kontekstu razvoja arheološkog turizma, bitna je uloga Filozofskog fakulteta i Ekonomskog fakulteta, kao dviju jako bitnih akademskih institucija, za koje je nužno da se povezuju i integriraju u ostvarivanju samog koncepta arheološkog turizma uz suradnju sa Turističkom zajednicom SDŽ. Pritom je izuzetno bitno povezivanje studentica i studenata na razini dvaju fakulteta, budući da je bez tog multidisciplinarnog pristupa uopće nezamislivo stvaranje bilo kakve ideje o arheološkom turizmu kao takvom.

Osim suradnje znanstvenih i akademskih institucija, neizostavnu ulogu u razvoju arheološkog turizma imaju različite povijesne udruge. Naime, vođeni inozemnim primjerima jasno je da udruge posvećene njegovanju oživljene povijesti (“living history“) ili druge udruge koje baštine određenu povijesnu tradiciju predstavljaju neizostavni element u promoviranju arheološkog turizma, pri čemu je izuzetno važno da svoj rad baziraju na autentičnim povijesnim vrijednostima. Upravo i jedino na taj način je uopće moguće ostvariti koncept tzv. oživljene povijesti. Ursić ističe primjer povijesne postrojbe “Kliški uskoci”, koji je izuzetno pozitivan. Naime, “Kliški uskoci” su, kao zaljubljenici u povijesnu baštinu Klisa i uskočku tradiciju, ostvarili suradnju sa znanstvenim institucijama, kao što je Etnografski muzej u Splitu. Pritom je vrlo važno baziranje na autentičnosti, inače dolazi do obezvrjeđivanja čitave ideje, što je jako pogubno u konačnici. Arheološki turizam u cjelini mora počivati na, koliko je to naravno moguće, stvarnim, autentičnim i dokazanim arheološkim i povijesnim informacijama. Ukoliko to nije slučaj, riječ je o neautentičnosti koja degradira sve vrijednosti koje želimo prezentirati. U tom je smislu jako važno da neautentičnost ne obezvrijedi arheološki turizam u cjelini, dok “Kliški uskoci” predstavljaju jako pozitivan primjer. U konačnici, kao sto pokazuju primjeri iz inozemstva, oživljena povijest i eksperimentalna arheologija neizostavni su elementi svakog arheološkog parka. Naime, arheološki park bez tih elemenata jednostavno gubi na svom sadržaju. Iako sam koncept arheološkog parka ipak nije moguće ostvariti na svakom arheološkom lokalitetu, mjesta kao što su Salona, Tilurium, Faroska hora… pružaju velike mogućnosti, kao sto pokazuju i primjeri Hadrijanovog zida u Velikoj Britaniji te Karnuntuma u Austriji.

Na kraju našeg razgovora s gospodinom Linom Ursićem može se zaključiti da je prvi hrvatski stručni skup o arheološkom turizmu održan u Splitu doista otvorio vrata i široke perspektive razvoja, a na akademskim i znanstvenim institucijama općenito, kao i na turističkim zajednicama te različitim povijesnim udrugama, a osobito udrugama posvećenima njegovanju oživljene povijesti, ostaje da se povežu i što više integriraju kako bi obećavajući koncept arheološkog turizma doista zaživio na zadovoljstvo svih, a Hrvatska konačno bila prepoznata kao destinacija arheološkog turizma u svjetskim okvirima. Zahvaljujemo gospodinu Linu Ursiću na njegovoj izuzetno značajnoj inicijativi i nadamo se da ćemo u ostvarivanju te ideje zajednički i uspjeti!

© 2019.  Udruga studenata povijesti "Toma Arhiđakon" - ISHA Split. Sva prava pridržana.                  Webmaster: Martina Bašić, mag.ing.comp.