image1

 Međunarodni znanstveni skup u povodu obilježavanja 700. obljetnice Splitskog statuta

U nekadašnjoj palači obitelji Papalić, a današnjem Muzeju grada Splita, 24. i 25. rujna 2012.  godine održavao se međunarodni znanstveni skup kojim se obilježavala 700. obljetnica Splitskog statuta iz 1312. godine. Međunarodni znanstveni skup povodom 700. obljetnice Splitskog statuta organizirali su: Književni krug Split, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Odsjek za komparativnu književnost te Zavod za znanstveni i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Split.

Tijekom prvog dana održavanja skupa, predavanja su držali brojni ugledni znanstvenici iz Hrvatske, Austrije, Italije, Njemačke, Slovenije, Mađarske i Srbije, što ukazuje na zanimanje koje Splitski statut i danas, nakon 700 godina od svog „rođenja“, izaziva ne samo u hrvatskim, nego i u međunarodnim okvirima. Predavanja su bila zanimljiva i sveobuhvatna budući da su se predavači trudili promotriti fenomen Splitskog statuta iz 1312. godine s različitih aspekata, što je u svakom slučaju doprinijelo dinamičnosti izlaganja, a odaziv publike nije izostao.

Tijekom drugog dana održavanja skupa predavači su, uz brojne i zanimljive pravno-povijesne teme vezane uz Splitski statut, izložili svoje poglede na odnos splitskog komunalnog zakonodavstva, te vjerskog i ekonomskog života srednjovjekovnog Splita. Predavači su tako pokušali ocrtati svakodnevni život splitskog srednjovjekovlja ispisan regulama Statuta iz 1312. godine. Na taj se način, prateći dvodnevna zanimljiva izlaganja uglednih znanstvenika prvenstveno s područja historiografije i prava moglo „osjetiti“ ozračje simbioze srednjovjekovne splitske komune i splitskog statuta iz 1312. godine.

U konačnici, može se ustvrditi da Splitski statut iz 1312. godine, kao zbirka pravnih propisa prema kojima se stoljećima regulirao život srednjovjekovnoga Splita, predstavlja svojevrsni „dragulj“ hrvatske povijesno-pravne baštine u kojem se zrcale svi društveni, gospodarski, religijski i politički odnosi unutar okvira srednjovjekovne splitske komune, kao i odnos splitske komune prema susjednim komunama te širim zajednicama u okviru kojih se Split tijekom stoljeća nalazio, uvijek čuvajući svoj identitet i nastojeći ostvariti toliko potrebnu sigurnost za svoje građane. U tom smislu, Statut grada Splita iz 1312. godine ne predstavlja samo iznimni povijesni spomenik, nego i putokaz za buduće generacije Splićana. Uzimajući u obzir sve to, može se reći da splitska studentska zajednica općenito, kao i splitsko građanstvo, nažalost, nisu dovoljno upoznati sa značajem Splitskog statuta iz 1312. godine.

© 2019.  Udruga studenata povijesti "Toma Arhiđakon" - ISHA Split. Sva prava pridržana.                  Webmaster: Martina Bašić, mag.ing.comp.