image1

Posjet Rižinicama i Crkvinama             

Dana 15. lipnja 2012. godine članice i članovi Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ pod stručnim vodstvom stručnjaka za starokršćansku arheologiju i profesora na Filozofskom fakultetu u Splitu, dr. sc. Vicka Kapitanovića, posjetili su srednjovjekovne arheološke lokalitete Rižinice i Crkvine u Solinu. Naime, uz cestu za Klis, uz Ilijin potok nalazi se arheološki lokalitet Rižinice. Upravo je na tom mjestu hrvatski knez Trpimir oko 852. godine podigao benediktinski samostan, jedan od prvih u tadašnjoj hrvatskoj kneževini. Zanimljivo je da se upravo u povelji kneza Trpimira iz 852. godine, vezanoj uz benediktinski samostan podignut u Rižinicama, prije više od tisuću godina – u davnom IX. stoljeću, po prvi put u povijesti spominje ime hrvatske države – „regnum Croatorum“.

Naime, tajna čuvana jedno tisućljeće konačno je otkrivena tek krajem XIX. stoljeća, kada je jedan solinski seljak pronašao odlomak s natpisom „pro duce Trepim(ero)“ („za kneza Trpimira“) te ga 1891. godine donio poznatom arheologu don Frani Buliću. Ubrzo potom, upravo na tom mjestu, don Frane Bulić započeo je s iskapanjima, te je 1895. godine otkrivena malena crkva (16×7,5 metara) i samostan. Zanimljivo je da je po nađenim ulomcima Bulić rekonstruirao cjelovitiji natpis koji glasi: „Za kneza Trpimira prikažite Kristu molitvu u strahopoštovanju prignuvši glavu“. Osim što su se na zapadnoj strani crkve sačuvali zidovi samostana, u Rižinicama je otkriveno i groblje, pri čemu antički sarkofazi i natpisi svjedoče suvremenosti groblja sa starokršćanskom crkvom. Međutim, također pronađeni ovalni grobovi i nakit ipak svjedoče i o tome kako su se upravo na području tisućljetnih Rižinica, uz obale rijeke Jadro, pokapali i srednjovjekovni Hrvati, počevši od IX. pa sve do XV. stoljeća.

Nedaleko od lokaliteta Rižinice, prema sjeverozapadu, iznad Ilijina vrila, nalazi se značajni arheološki lokalitet poznat pod nazivom Crikvine. Tu se nalaze ostaci male jednobrodne crkve s apsidom i podnožjem oltarne ograde. Uokolo crkve smješteni su ostaci samostanskih zgrada, kao i dio obrambenoga zida koji je služio kao dopuna prirodne zaštite koju je žiteljima pružala strma stijena. Titular crkve krije se, valjda, u imenu izvora, obližnjeg Ilijina vrila. Naime, upravo pod imenom Ilijino vrilo, to je područje zabilježeno i opisano i na topografskoj karti Zorzi Calergija iz 1675. godine. Osim toga, tu se naslućuju još neki zidovi, vide se ostaci tijeska za preradu maslina ili grožđa, te je pronađeno i nekoliko uporabnih predmeta koji upućuju na rimsko – antičko doba, kao i nekoliko grobova, od kojih su neki iz ranoga srednjeg vijeka. U blizini samog lokaliteta Crkvine, na već spomenutoj Calergijevoj karti ucrtani su i mlinovi…

 y foto i video: Udruga studenata povijesti "Toma Arhiđakon" - ISHA Split

© 2019.  Udruga studenata povijesti "Toma Arhiđakon" - ISHA Split. Sva prava pridržana.                  Webmaster: Martina Bašić, mag.ing.comp.